Yong XY, Xue H, Yan C, Li B, Zhang SQ, Li M, Ji L. Risk analysis and assessment based on Sigma metrics and intended use. Biochem Med 2018;28(2):020707. (orginalni članak)
Uvod: Kako bi se osigurala kvaliteta u kliničkim laboratorijima i zadovoljili zahtjevi niskog rizika za pacijente i kliničare, konstruirani su model analize i procjene rizika temeljen na Sigma metrici i primjena, na temelju kojih su razvijena diferencijalna sigma performansa (σ) očekivanja 42 analita.
Materijali i metode: Primijenjene su analize neuspjeha i učinaka kako bi se postigla analitička ocjena rizika temeljena na tri čimbenika, a svaki je test gradiran kako slijedi: 1) Sigma metrika; 2) ozbiljnost štete; 3) primjena. Množenjem rezultata Sigma metrike s rezultatima ozbiljnosti štete i s rezultatima primjene, svakom je dodijeljen tipičan prioritetni broj rizika (RPN, engl. risk priority number), pri čemu je RPN ≤ 25 ocijenjen kao nizak rizik. Nizak rizik je definiran kao prihvatljivi standardi; sigma performansa očekivanja su izračunata.
Rezultati: Od 42 analita, testovi s σ ≥ 6, 5 ≤ σ <6, 4 ≤ σ <5, 3 ≤ σ <4, σ <3 bili su 21, 5, 5, 6 i 5; bilo je 7 testova visokog rizika i 8 testova srednjeg rizika. Prema zaključku procjene rizika, 13 testova imalo je sigma performansa očekivanja ≥ 6; 15 testova imalo je sigma performansa očekivanja ≥ 5, dok su 3 testa imala sigma performansa očekivanja ≥ 4; 11 testova imalo je sigma performansa očekivanja ≥ 3.
Zaključci: Izrada modela analize i procjene rizika temeljene na Sigma metrici i primjena pomoći će kliničkim laboratorijima da objektivnije i sveobuhvatnije identificiraju testove visokog rizika. Takav se model također može koristiti za utvrđivanje sigma performansa očekivanja i zadovoljavanje zahtjeva niskog rizika za pacijente i kliničare.
Prijevod: Anamarija Bogić, 5. godina studija medicinske biokemije, Farmaceutsko-biokemijski Fakultet
