Milevoj Kopčinović L, Vogrinc Ž, Kocijan I, Culej J, Aralica M, Jokić A, Antončić D, Božović M. Laboratory testing of extravascular body fluids in Croatia: a survey of the Working group for extravascular body fluids of the Croatian Society of Medical Biochemistry and Laboratory Medicine. Biochem Med 2016;26(3):395-407. (originalni članak)
Uvod: Naša je pretpostavka bila da analiza ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka u Hrvatskoj nije harmonizirana i željeli smo istražiti predanalitičke, analitičke i postanalitičke postupke koji se koriste u analizi ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka, u svrhu identifikacije ključnih točaka na koje bi trebalo obratiti pažnju u budućoj harmonizaciji.
Materijali i metode: Kreirana je anonimna internetska anketa u svrhu ispitivanja stanja laboratorijske analize ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka i poslana je medicinsko-biokemijskim laboratorijima u sekundarnim, tercijarnim i privatnim zdravstvenim ustanovama u Hrvatskoj. Anketne tvrdnje odnosile su se na predanalitičke, analitičke i poslije - analitičke postupke analize cerebrospinalne, pleuralne, peritonealne (ascites), perikardijalne, sjemene, sinovijalne, amnijske tekućine i znoja. Sudionici su bili zamoljeni da izraze jačinu slaganja s ponuđenim tvrdnjama koristeći Likertovu ljestvicu. Za svaki tip zdravstvene ustanove izračunat je prosječni rezultat svake pojedinačne tvrdnje i međusobno su uspoređeni.
Rezultati: Anketni odaziv bio je 0,64 (58/90). Niti jedan privatni medicinsko-biokemijski laboratorij ne analizira ekstravaskularne tjelesne uzorke. Prosječan rezultat svih tvrdnji zajedno iznosi 3,45. Odstupanja od preporučenih procedura uočena su u svim fazama analize ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka. Uočene su manje razlike u postupcima analize ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka između laboratorija u sekundarnim i tercijarnim zdravstvenim ustanovama. Najniži rezultati dobiveni su za tvrdnje vezane za postupke kontrole kvalitete, sudjelovanje u programima kontrole kvalitete i prisutnosti interpretativnog komentara na nalazima ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka.
Zaključak: Unatoč postojanju dobre laboratorijske prakse u analiziranju ekstravaskularnih tjelesnih uzoraka u Hrvatskoj, potrebna je daljnja harmonizacija svih postupaka u svrhu poboljšanja kvalitete testiranja i sigurnosti bolesnika.
Prijevod: Anja Jokić, Dom zdravlja Zagreb – Istok, Zagreb
