Radišić Biljak V, Honović L, Matica J, Knežević B, Šimić Vojak S. Laboratory diagnostics of chronic kidney disease in Croatia: state of the art. Biochem Med 2015;25(1):73-83. (originalni članak)
Uvod: Rano prepoznavanje i liječenje kronične bubrežne bolesti (KBB) je visoko isplativo te može smanjiti rizik napredovanja zatajenja bubrega i kardiovaskularne bolesti. Godine 2014. zajednička hrvatska radna grupa (ZHRG) za laboratorijsku dijagnostiku KBB sastavljena od članova Hrvatskog društva medicinske biokemije i laboratorijske medicine (HDMBLM) i Hrvatske komore medicinskih biokemičara (HKMB) provela je anketu u medicinsko-biokemijskim laboratorijima u Hrvatskoj radi procjene trenutne prakse u ovom području laboratorijske medicine. Cilj istraživanja je bio prikazati podatke prikupljene anketom te dati uvid u laboratorijsku dijagnostiku kronične bubrežne bolesti u Hrvatskoj.
Materijali i metode: Pozivnica za sudjelovanje u anketi je poslana svim medicinsko-biokemijskim laboratorijima u Hrvatskoj (N=196). Upitnik je sadržavao 24 upita u formi pitanja i izjava, uz moguće višestruke odgovore.
Rezultati: Odziv odgovora je bio 80/196 (40,8%). 39 ispunjenih anketa je bilo iz medicinsko-biokemijskih laboratorija primarne zdravstvene zaštite. 31/78 (0,40) laboratorija određuje kreatinin nestandardiziranom metodom (nekompenzirana Jaffé metoda). 58/78 (0,74) laboratorija koji određuju kreatinin ne izvještavaju o vrijednostima eGFR. Približno jednak udio laboratorija (58/80, 0,73) ne određuje albumin niti proteine u mokraći.
Zaključak: Postoje velike različitosti među hrvatskim laboratorijima u metodama određivanja, jedinicama i referentnim rasponima (granične vrijednosti) prilikom izvještavanja, kako za kreatinin, tako i za albumin te proteine u urinu. Dva ključna preduvjeta za praćenje KBB, automatsko izračunavanje eGFR te procjena albuminurije ili proteinurije, se ne provode na nacionalnoj razini. Postoji potreba za harmonizacijom laboratorijske dijagnostike KBB u Hrvatskoj.
Prijevod: Martina Horvat, KBC Zagreb, Zagreb
