Habibzadeh F, Habibzadeh P, Yadollahie M. On determining the most appropriate test cut-off value: the case of tests with continuous results. Biochem Med 2016;26(3):297-307. (lekcije iz biostatistike)

Nekoliko je kriterija za određivanje najprikladnije granične vrijednosti kod dijagnostičkih testova s kontinuiranim rezultatima. Postoje razne metode za njezino određivanje, najčešće temeljene na ROC (engl. receiver operating characteristic) analizi. Najučestaliji kriterij su sljedeći: točka na ROC krivulji gdje su specifičnost i osjetljivost testa jednake; točka na krivulji s minimalnom udaljenošću od lijevog gornjeg ugla jediničnog kvadrata i točka gdje je Youden indeks maksimalan. Postoje i metode pretežito bazirane na Bayesian analizi odluke. U ovom članku prikazujemo kako je metoda koja maksimizira ponderirani broj potreban za pogrešnu dijagnozu i indeks učinkovitosti dijagnostičkog testa koji smo prethodno bili predložili, najprikladnija tehnika u usporedbi s prethodno spomenutima. Za određivanje granične vrijednosti, potrebno je poznavati vjerojatnost bolesti od interesa prije testiranja kao i trošak prouzročen krivom dijagnozom. To znači da čak i za određeni dijagnostički test, granična vrijednost nije univerzalna i trebala bi biti određena za svaku regiju i za svako stanje bolesti.

Prijevod: Matea Zorić, Klinička bolnica Merkur, Zagreb

Krleža-Jerić K, Gabelica M, Banzi R, Martinić MK, Pulido B, Mahmić-Kaknjo M, Reveiz L, Šimić J, Utrobičić A, Hrgović I. IMPACT Observatory: tracking the evolution of clinical trial data sharing and research integrity. Biochem Med 2016;26(3):308-307. (kutak za znanstveno-istraživačku čestitost)

Uvod: Razvoj digitalne tehnologije omogućio je veću dostupnost podataka istraživanja. Time su postali dostupniji i podaci brojnih kliničkih istraživanja te se očekuju pozitivni znanstveni, etički, zdravstveni i ekonomski utjecaji koji bi pridonijeli većem integritetu istraživanja. U siječnju 2016., Međunarodno vijeće urednika medicinskih časopisa, pokrenulo je raspravu o dijeljenju podataka kliničkih istraživanja te je potvrđena potreba za procjenom dinamike razvoja tog procesa. Grupa za unaprjeđenje pristupa podacima kliničkih istraživanja (IMPACT) ima za cilj procijeniti kulturu dijeljenja podataka, politiku i praksu ključnih ljudi odgovornih za tu problematiku, utjecaj njihovih intervencija na klinička istraživanja i doprinos pri promjeni istraživanja. Cilj ovog rada je predstaviti IMPACT grupu te podijeliti njihove preliminarne rezultate.

Materijali i metode: Metode uključuju procjenu raznih istraživanja, anketa i intervjua te procjenu istraživačkih baza podataka.

Rezultati: Preliminarni rezultati pokazuju da iako još nije postignuto otvaranje podataka kliničkih istraživanja, postoji značajan napredak. Inicijativa ključnih ljudi pridonosi povećanju dijeljenja podataka kliničkih istraživanja pri čemu se mnoge dosadašnje prepreke smanjuju ili nestaju.

Zaključak: Glavna prepreka je nedostatak standarda za dijeljenje podataka, od pripreme podataka za javno objavljivanje do dostupnosti i pristupa podacima. Međutim, iskustva prikupljena dijeljenjem podataka kliničkih istraživanja „prema zahtjevu" ili „otvorenih podataka" mogu pridonijeti razvoju standarda dijeljenja podataka. „Vilvi", „CORBEL-ECRIN" i „Open Trials" projekti trenutno rade na toj problematici.

Prijevod: Kristina Dukić, Poliklinika Bonifarm, Zagreb

Dukić L, Milevoj Kopčinović L, Dorotić A, Baršić I. Blood gas testing and related measurements: National recommendations on behalf of the Croatian Society of Medical Biochemistry and Laboratory Medicine. Biochem Med 2016;26(3):318–36. (pregledni članak).

Analiza plinova u krvi izložena je riziku od pogrešaka uslijed nepravilnog uzorkovanja, transporta i uvjeta pohrane. Institut za standarde u kliničkom laboratoriju (engl. Clinical and Laboratory Standards Institute, CLSI) izdao je dokumente s preporukama za sprečavanje mogućih pogrešaka uslijed nepravilnog rukovanja s uzorkom. Dva glavna dokumenta vezana za analizu plinova u krvi izdana od strane CLSI su GP43-A4 (prije H11-A4) Postupci prikupljanja uzoraka arterijske krvi; odobreni standard - četvrto izdanje i C46-A2 Analiza pH, plinova u krvi i dodatna mjerenja; odobrene smjernice - drugo izdanje.

Postupci za obradu uzoraka za acidobazičnu ravnotežu u Republici Hrvatskoj nisu standardizirani. Svaka ustanova ima vlastiti protokol naručivanja, prikupljanja uzoraka i analize plinova u krvi. Iako mnogi laboratoriji koriste napredne uređaje, mnogi predanalitički postupci ostali su nepromijenjeni.

Cilj je Hrvatskog društva za medicinsku biokemiju i laboratorijsku medicinu (HDMBLM) standardizirati postupke za analizu acidobazične ravnoteže temeljena na CLSI preporukama. Radna grupa za acidobazičnu ravnotežu, kao dio Povjerenstva za znanstveno-stručni razvoj HDMBLM pripremila je skup preporučenih postupaka za uzorkovanje, transport, pohranu i obradu uzoraka za acidobazičnu ravnotežu temeljenih na mjerodavnim CLSI dokumentima, relevantnoj literaturi te rezultatima anketnog ispitivanja o postupcima pri analizi acidobazične ravnoteže u Republici Hrvatskoj.

Preporuke su namijenjene laboratorijskom osoblju te svim djelatnicima u zdravstvu uključenima u analizu plinova u krvi.

Prijevod: Martina Horvat, Medicinsko biokemijski laboratorij Delić Bilić, Split, Hrvatska