Je li neprihvaćanje uzoraka u laboratorijskoj medicini potrebno kako bi se osigurala sigurnost bolesnika?

Gunnur Dikmen Z, Pinar A, Akbiyik F. Specimen rejection in laboratory medicine: necessary for patient safety? Biochem Med 2015;25(3):377–85. (originalni članak)

Uvod: Hitni laboratorij Sveučilišne bolnice Hacettepe zaprima uzorke iz hitne službe (HO), bolničkih odjela (BO) te jedinica intenzivne skrbi (JIS). Uzorci se prihvaćaju sukladno propisanim kriterijima za (ne)prihvaćanje uzoraka u laboratoriju. Cilj ovog istraživanja bio je ispitati udio neprihvaćenih uzoraka obzirom na vrstu predanalitičke pogreške i odjela s kojeg su primljeni.
Materijali i metode: Uzorci primljeni u hitni laboratorij praćeni su u periodu od 12 mjeseci, od siječnja do prosinca 2013. godine. U tom je razdoblju laboratorij primio 453171 uzorak, od čega 27067 nije prihvaćeno.
Rezultati: Udio neprihvaćenih uzoraka bio je 2,5% za biokemijske pretrage, 3,2% za kompletnu krvnu sliku (KKS), 9,8% za pretrage acidobazičnog statusa, 9,2% za pretrage mokraće, 13,3% za koagulacijske pretrage, 12,8% za pretrage terapijskog praćenja lijekova, 3,5% za srčane biljege i 12% za hormone. Najučestaliji razlozi neprihvatljivosti uzoraka za biokemijske pretrage bili su: prisutnost fibrinskih ugrušaka (28%) i nedostatan volumen uzorka (9%). Glavni uzroci neprihvatljivosti uzorka za koagulacijske pretrage, pretrage acidobazičnog statusa i KKS bili su: zgrušan uzorak (35%) i neprimjeren volumen uzorka (13%). Primijećen je veći udio neprihvaćenih uzoraka primljenih iz HO (40%) u usporedbi sa zaprimljenim uzorcima iz JIS (30%) i BO (28%). Najveći udio neprihvaćenih uzoraka zabilježen je u neurološkoj JIS (14%) u usporedbi sa ostalim jedinicama intenzivne skrbi, te na odjelima interne medicine (10%) u usporedbi sa ostalim bolničkim odjelima.
Zaključak: Ukupni udio neprihvaćenih uzoraka u hitnom laboratoriju iznosio je 6%. Dokumentiranjem neprihvaćanja uzoraka i periodičkim osposobljavanjem zdravstvenih djelatnika očekujemo da će se taj udio smanjiti na vrijednosti ispod 2%, što će poboljšati upravljanje kvalitetom u hitnom laboratoriju i promicati sigurnost bolesnika.

Prijevod: Lara Milevoj Kopčinović, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb