Kako se laboratoriji pridržavaju preporučenih kliničkih smjernica za detekciju infarkta miokarda: istraživanje CARMAGUE – CARdiac MArker Guidelines Uptake in Europe
Collinson P, Hammerer-Lercher A, Suvisaari J, Apple FS, Christenson RH, Pulkki K et al. How well do laboratories adhere to recommended clinical guidelines for the management of myocardial infarction: The CARdiac MArker Guidelines Uptake in Europe Study (CARMAGUE). Clin Chem 2016;62:1264-71. (originalni članak)
Radna grupa za srčane biljege Europskog udruženja za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM) je provela nekoliko ispitivanja za procjenu korištenja preporuka ekspertnih skupina vezanih uz upotrebu srčanih biljega kod bolesnika sa sumnjom na infarkt miokarda. U ovoj publikaciji autori su prikazali kako se laboratoriji u Europi i Sjevernoj Americi pridržavaju preporuka iz kliničkih smjernica za srčane biljege. Osim toga, cilj im je bio da prikazati promjene u pridržavanju smjernica tijekom zadnjih 7 godina.
Istraživanje CARMAGUE sastojalo se od upitnika koji je pripremljen na temelju iskustva iz 2 prethodne ankete provedene 2006. i 2010. godine. Pitanja su obuhvaćala sljedeće teme: korištenje srčanog troponina (cTn) kao biljega u dijagnostici infarkta miokarda, korištenje drugih biljega (poput aktivnosti AST, LD, HBDH, CK i CK-MB), vrsta granice kliničke odluke koju koristi laboratorij (99-ta percentila ili koncentracija cTn s nepreciznošću od 10, odnosno 20%), intervali uzorkovanja za određivanje cTn (6-satni intervali i 3-satni za visoko osjetljive (hs) testove), podrijetlo protokola koji se koriste. Upitnik je poslan laboratorijima - sudionicima u Europi putem nacionalnih društava uključenih u EFLM i u Sjevernoj Americi preko AACC (engl. American Association for Clinical Chemistry). Svaki laboratorij – potencijalni sudionik je dobio putem e-maila pismo s poveznicom na upitnik.
442 laboratorija iz 36 europskih zemalja je sudjelovalo u anketi. Od ukupno 135 laboratorija koji su poslali odgovor, 91 laboratorij iz Sjeverne Amerike je poslao upitnike koji su sadržavali sve podatke potrebne za obradu. Rezultati ankete su pokazali da je cTn biljeg koji laboratoriji najčešće nude za dijagnosticiranje infarkta miokarda (98,6% europskih i 91,2% sjevernoameričkih laboratorija). U skladu s preporukama, zabilježen je značajan pad u korištenju ostalih biljega u odnosu na rezultate anketa iz 2006. i 2010. godine. Kod definiranja granica kliničke odluke došlo je do značajnog porasta udjela laboratorija koji koriste 99-tu percentilu, s tim da europski laboratoriji koriste 99-tu percentilu ili lokalno definirane granične koncentracije, a laboratoriji u Sjevernoj Americi koriste podatke o nepreciznosti. Dok se europski laboratoriji referiraju na podatke iz uputa o pakiranju testa, laboratoriji u Sjevernoj Americi provode verifikaciju specifikacija proizvođača. Prema rezultatima ankete, 94,1% laboratorija u Europi koristi hsTnT test, a samo 2 laboratorija su u vrijeme održavanja ankete koristila hsTnI test. U Sjedinjenim Američkim Državama hs testovi nisu dostupni. Detaljna analiza granica kliničke odluke pokazala je da većina laboratorija ne navodi točno deklarirane koncentracije cTn kod 99-te percentile ili 10% koeficijent varijacije (CV). Kod intervala uzorkovanja, 70,2% laboratorija u Europi, odnosno 75,4% laboratorija u Sjevernoj Americi je koristilo serijsko određivanje cTn u svim slučajevima. 64,2% europskih laboratorija nije koristilo apsolutnu ili relativnu razliku u rezultatima serijskih određivanja (δ), kao ni 81,9% sudionika u anketi iz Sjeverne Amerike. Od 2006. postoji pozitivan trend porasta protokola za cTn koji su nastali konsenzusom laboratorijskih stručnjaka i liječnika. Taj trend ne prati porast broja pisanih protokola, već se konsenzus o protokolu postiže neformalno, usmenim dogovorom. Zaključci ovog istraživanja su:
1) cTn je brzo prihvaćen kao glavni biljeg za dijagnosticiranje infarkta miokarda
2) Korištenje drugih biljega, koji se više ne preporučuju, je u konstantnom padu
3) 99-ta percentila se najčešće koristi kao granica kliničke odluke
4) Zabilježen je porast komunikacije između liječnika i laboratorijskih stručnjaka za definiranje protokola za određivanje cTn.
Pripremila: Lora Dukić, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb
