Kontaminacija suhe kapi krvi – rizik u probiru novorođenčadi

Winter T, Lange A, Hannemann A, Nauck M, Müller C. Contamination of dried blood spots - an underestimated risk in newborn screening. Clin Chem Lab Med 2018;56(2):278-284. (originalni članak)

Novorođenački probir obuhvaća testove za detekciju metaboličkih poremećaja djece koji mogu biti životno ugrožavajući ako se ne prepoznaju dovoljno rano. Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi kako različita onečišćenja utječu na rezultate probira.
U istraživanju je sudjelovalo 15 odraslih osoba kojima je kap krvi bila nanesena na 10 filter papira po osobi. Odmah nakon nanošenja na filter papir, još neosušena kap krvi kontaminirana je s 9 različitih substanci (kremom za dječji osip, vlažnim maramicama, dezinficijensom, tekućinama za dojenčad, majčinim mlijekom, ultrazvučnim gelom, stolicom i urinom). Jedan filter papir od svake osobe nije bio kontaminiran te je predstavljao kontrolni uzorak. Uzorci su analizirani tjedan dana nakon sakupljanja. Mjerenja 45 analita izvedena su na VICTOR2D florimetru i tandem masenoj spektrometriji (MS/MS). Razlike kontaminiranih i nekontaminiranih uzoraka (kontrole) ispitane su Wilcoxonovim testom.
Kontaminacija fecesom povećava koncetracije analita u cističnoj fibrozi (IRT) mjerenih iz suhe kapi krvi za 53,3%. Kontaminacija hipoalergijskom tekućinom za novorođenčad povećava koncentracije analita u fenilketonuriji za 42,2%, dok urin utječe na 28,9% koncentracija svih analita. Krema za dječji osip, dezinficijens, vlažne maramice i ultrazvučni gel nisu utjecali na koncentracije analita mjerenih u probiru.
Iako je probir iz suhe kapi krvi jednostavan i brz, vrlo praktičan za pohranu i transport, nevidljiva onečišćenja suhe kapi krvi često uzrokuju lažno pozitivne rezultate i tako predstavljaju ozbiljan rizik kod dijagnostike metaboličkih bolesti novorođenčadi.

Pripremila: Dora Vuljanić, KB Sveti Duh, Zagreb