Kako smanjiti kontaminaciju laboratorijskih uzoraka s EDTA: iskustvo iz Tunisa

Bouzid K, Bartkiz A, Bouzainne A, Cherif S, Ramdhani S, Zairi A, et al. How to reduce EDTA contamination in laboratory specimens: a Tunisian experience. Clin Chem Lab Med 2015;53(1):e9-e12. doi: 10.1515/cclm-2014-0686. (pismo uredniku)

Cilj rada skupine autora iz Tunisa bio je provesti kampanju smanjivanja postotka uzoraka kontaminiranih s EDTA. Najprije su istražili prevalenciju kontaminiranih uzoraka, zatim su anketirali medicinske sestre i tehničare o pravilnom redoslijedu vađenja i utjecaju kontaminacije uzoraka s EDTA na pojedine pretrage te proveli su program edukacije za liječnike i medicinske sestre i na kraju su ispitali prevalenciju kontaminiranih uzoraka nakon provedene edukacije.
Kontaminacija uzoraka s EDTA dovodi do lažne hiperkalijemije, hipokalcijemije i hipomagnezijemije.
Od anketiranog osoblja, samo je 7% ispitanika bilo upoznato s pravilnim redoslijedom vađenja krvi i samo je 12% ispitanika znalo kako EDTA utječe na rezultate kalija, magnezija i kalcija u uzorku. Frekvencija kontaminiranih uzoraka prije provedene edukacije iznosila je 0,44 (132 kontaminirana uzorka od ukupno 297 uzoraka s koncentracijom kalija > 5,8 mmol/L), a nakon edukacije iznosila je 0,27 (13 kontaminiranih uzoraka od ukupno njih 48 s koncentracijom kalija > 5,8 mmol/L).
Autori su zaključili kako je edukacija osoblja uključenog u uzorkovanje o učincima predanalitičkih interferencija obaveza svakog suvremenog kliničkog laboratorija.

Pripremila: Andrea Saračević, mag. med. biokemije (KBC Sestre milosrdnice, Zagreb)