Validacija novih tumorskih biljega: stav Europske skupine za tumorske biljege

Duffy MJ, Sturgeon CM, Sölétormos G, Barak V, Molina R, Hayes DF, Diamandis EP, Bossuyt PM. Validation of New Cancer Biomarkers: A Position Statement from the European Group on Tumor Markers. Clin Chem 2015;61(6):809-20. (pregledni članak)

Tumorski biljezi imaju važnu ulogu u otkrivanju i praćenju bolesnika oboljelih od malignih bolesti. U ovom preglednom članku skreće se pozornost na veliki broj publikacija o potencijalnim tumorskim biljezima dok se samo mali broj biljega iz pilot studija uvodi u kliničku praksu. Za uvođenje novog tumorskog biljega potrebno je ispuniti 4 osnovna uvjeta: analitičku validaciju testa, dijagnostičku validaciju testa, demonstraciju kliničke prednosti korištenja testa i regulatorno odobrenje. U obzir treba uzeti i predanalitičke čimbenike (godine, spol, hidratacijski status bolesnika, pripremu bolesnika, vrstu uzorka, hemolizu, stabilnost analita tijekom transporta). Prije dijagnostičke validacije pilot studijom je preporučeno definirati optimalne uvjete prikupljanja i pohranjivana uzoraka. Bez obzira na izvedbu testa za određivanje tumorskog biljega (kvantitativni imunotest, imunohistokemija, kvantitativni PCR, mikropostroj za mRNA) analitička validacija mora potvrditi da je izabrana metoda točna, precizna, specifična, robusna i stabilna. Analitička validacija kvantitativnih metoda mora sadržavati informacije o točnosti, preciznosti, ponovljivosti, specifičnosti, osjetljivosti, granici detekcije, interferencijama (križnoj reaktivnosti), prenosivosti prethodnog uzorka (engl. carry over), linearnosti i robusnosti. Dijagnostička validacija treba uključivati određivanje dijagnostičke osjetljivosti i specifičnosti, pozitivne i negativne prediktivne vrijednosti, omjera vjerojatnosti pozitivnog i negativno nalaza, ROC analizu, omjer rizika i relativni rizik. Najčešći problemi u dijagnostičkoj validaciji su velika odstupanja između skupina pojedinaca, podešavanje skupina i neujednačenost izvedbi. Za demonstraciju kliničke prednosti korištenja testa, potrebno je pokazati da određivanje tumorskog biljega rezultira skrbi koja povećava ukupno preživljenje, bez štetnog utjecaja na bolesnika. Sva istraživanja potencijalnih tumorskih biljega moraju biti detaljno i transparentno prikazana prema objavljenim smjernicama (BRISQ, STARD, REMARK, MONITOR, MISFISHIE, QUADAS). Također, sva istraživanja koje se odnose na demonstraciju kliničke prednosti korištenja testa moraju biti registrirane prije početka ispitivanja. Primjena metodologije opisane u ovom članku u budućnosti mogla bi omogućiti mnogo učinkovitiji razvoj i prikaz studija o tumorskim biljezima.

Pripremila: Sanja Dobrijević, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb