Usklađenost uzorkovanja krvi s CLSI H3-A6 smjernicama: Opažajno istraživanje provedeno od strane Radne skupine za predanalitičku fazu Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu (EFLM WG-PRE)

Simundic AM, Church S, Cornes MP, Grankvist K, Lippi G, Nybo M, Nora Nikolac N, van Dongen-Lases E, Eker P, Kovalevskaya S, Kristensen GBB, Sprongl L, Sumarac Z. Compliance of blood sampling procedures with the CLSI H3-A6 guidelines: An observational study by the European Federation of Clinical Chemistry and Laboratory Medicine (EFLM) working group for the preanalytical phase (WG-PRE). Clin Chem Lab Med 2015;53(9):1321-1331 (originalni članak)

Cilj ovog opažajnog istraživanja bio je procijeniti usklađenost uzorkovanja krvi sa smjernicama Instituta za kliničke i laboratorijske standarde CLSI H3-A6 u 12 europskih zemalja te ustanoviti kritične korake u uzorkovanju na koji zahtjevaju posebnu pozornost i poboljšanje.
Istraživanje je provela je Radna skupina za predanalitičku fazu Europske federacije za kliničku kemiju i laboratorijsku medicinu u razdoblju od lipnja 2013. do ožujka 2014. godine. Sastavljen je kontrolni popis od 29 stavki pomoću kojih je procjenjivan proces vađenja krvi. Osobe koje su uzorkovale bile su promatrane tri puta: u ambulanti, kliničkim odjelima i u hitnoj službi. Pitanja su bila oblikovana tako da su odgovori bili „da", „ne" ili „nije primjenjivo". U većini slučajeva odgovor „da" se smatrao poželjnim, odnosno označavao je potvrdu da je postupak u skladu sa smjenicama. Također, provedena je i analiza rizika polukvantitativnom metodom prema međunarodno dogovorenom standardu ISO 14971.
U istraživanju je postupak uzorkovanja provodilo pet skupina zdravstvenih radnika: liječnici, medicinske sestre, laboratorijsko osoblje, flebotomisti i administrativno osoblje.
Najkritičnijim točkama, tj. one s najvećim rizikom ugrožavanja sigurnosti bolesnika, su se pokazale identifikacija bolesnika i označavanaje epruveta. Također je kao problem istaknuta činjenica da se uzorkovanje venske krvi najčešće provodi izvan laboratorija, čime je otežano uočavanje pogrešaka. Krivo identificiranje bolesnika je bilo češće u ambulantnim i hitnim jedinicama nego na bolničkim odjelima. Također, administrativno osoblje je češće griješilo prilikom identifikacije bolesnika od ostalog osoblja.
Kao zaključak istaknuto je da je u 12 europskih zemalja neprihvatljivo niska usklađenost uzorkovanja venske krvi s CLSI H3-A6 smjernicama te da je potrebno provoditi bolju edukaciju medicinskog osoblja kako bi se postigla bolja usklađenost postupka sa smjernicama.

Pripremila: Marija Božović, KBC Sestre milosrdnice, Zagreb